U SJEĆANJU PROF. DR RADOSLAV DEKIĆ (1976–2025)
Apstrakt
S dubokom tugom smo 23. maja 2025. godine primili vijest da je, nakon duge i teške bolesti, preminuo naš uvaženi prijatelj i kolega prof. dr Radoslav Dekić. Svi koji su ga poznavali s nevjericom su primili ovu tužnu vijest, jer je bilo teško povjerovati da će bolest pobijediti čovjeka koji je samo nekoliko sedmica ranije istraživao teren u Hercegovini i planirao nove terenske zadatke.
Tog dana smo saznali da nas je zauvijek napustio jedan divan i plemenit čovjek, profesor, mentor, uzor, podrška i oslonac svima nama. Ostaće upamćen kao ugledni profesor, istaknuti stručnjak i predani pedagog, koji je svojim znanjem, iskustvom i ljudskim vrijednostima ostavio snažan i trajan trag u akademskoj zajednici, ali i među generacijama studenata koje je godinama savjetovao i usmjeravao.
Njegova predavanja i terenski rad su mnogima bili nepresušan izvor inspiracije, a otvorenost i ljudskost koje je posjedovao učinili su da ga se danas sjećamo kao velikog uzora i iskrenog prijatelja. Zbog toga je ovaj in memoriam posvećen čovjeku velikog srca i izuzetne energije, čije će djelo i ličnost trajno ostati u našim sjećanjima.
Život i obrazovanjeRadoslav Dekić je rođen 16. avgusta 1976. godine u Sanskom Mostu. Kao sedmogodišnjak, na tragičan način ostaje bez oca, glave porodice. Oslonjen na svoje najbliže, u rodnom gradu završava osnovnu i srednju školu.
Zajedno sa porodicom, kao mladić se našao u ratnom vihoru, primoran da napusti svoj zavičaj, selo Bošnjake u podnožju Grmeč planine, noseći u sebi duboke korijene i uspomene koje ga nikada nisu napustile. To su bile godine u kojima se prerano odrasta, ali ih je Radoslav nosio dostojanstveno i odgovorno. Zbog godina oskudice i stalnog prilagođavanja nikada nije imao luksuz mladalačke nonšalantnosti, već je od najranijih dana pokazivao zrelost i istrajnost koje su ga obilježile kroz cijeli život.
Godine 1996. upisuje studije na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci. Diplomirao je 2001. godine, nakon čega započinje i radni odnos na istom fakultetu. Na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci je magistrirao 2006. godine, odbranivši magistarski rad pod naslovom „Ekofiziološke karakteristike Barbus peloponnesius iz vodotoka Suturlija i Jakotinska rijeka“.
Doktorsku disertaciju pod nazivom „Cirkanualna istraživanja hematološkog statusa Barbus peloponnesius u funkciji staništa“ je odbranio 2010. godine, čime je stekao zvanje doktora bioloških nauka.
Naučni doprinos i istraživanjaUža oblast njegovog naučnog interesovanja i rada bile su fiziologija životinja, ekofiziologija, ihtiologija i ekologija voda. Profesor Dekić se obrazovao, profesionalno napredovao i predavao na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci, na studijskim programima biologija te ekologija i zaštita životne sredine, kao i na Poljoprivrednom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci.
Bio je član brojnih stručnih i naučnih društava, među kojima su Srpsko biološko društvo, Srpsko društvo za zaštitu voda i Evropsko ihtiološko društvo. Autor je velikog broja naučnih i stručnih radova, kao i nekoliko knjiga. Učestvovao je i bio koordinator brojnih nacionalnih i međunarodnih projekata.
Veći dio profesionalne karijere je proveo na terenu, pored potoka, rijeka i jezera naše zemlje, brižljivo proučavajući ihtiofaunu. Istrajan i odgovoran, zajedno sa ekipom najbližih saradnika, je obišao predjele koji su mnogima od nas ostali u potpunosti nepoznati. Terenski rad je često bio izuzetno zahtjevan, ali je Radoslav sebe i druge znao da motiviše omiljenim pjesmama. U najtežim trenucima, tiho su se čuli stihovi koji su svima mamili osmijeh na lice.
Rad na terenu, iako fizički težak, je bio ujedno i najljepše provedeno vrijeme sa profesorom, ispunjeno smijehom i dobrom energijom. Sa najbližim saradnicima prošao je gotovo cijelu Republiku Srpsku, brojne makadame i teško prohodne staze, isplovljavajući na mnoge rijeke i jezera.
Sa posebnim oduševljenjem je govorio o nestvarnim predjelima Fatničkog polja, u koje se uvijek vraćao sa zanosom i radošću. Posljednje terenske korake je napraviou Hercegovini, kojoj se želio vratiti s ciljem istraživanja gorskih jezera. Iako svjestan težine bolesti, nije se predavao. Sanjao je da obiđe Zelengoru i ostvari sve ono što je zamislio i isplanirao. Takvu snagu da planira i nada se u najtežim trenucima imao je samo čovjek neiscrpne energije, neko ko je istinski volio ono što radi.
Doprinos razvoju Prirodno-matematičkog fakultetaProf. dr Radoslav Dekić je prošao sva izborna zvanja na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci, od asistenta 2001. godine do redovnog profesora 2021. godine. Prepoznajući njegove kvalitete, odgovornost i posvećenost, kolege su ga podržale u izboru za prodekana za nastavu. Funkciju prodekana obavljao je od 2009. do 2023. godine, a od oktobra 2023. godine obavlja i funkciju dekana Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci.
Ostaće upamćen po znanju, čovječnosti i nesebičnoj posvećenosti Fakultetu. Generacije studenata i kolega svjedoče o njemu kao vrhunskom stručnjaku, omiljenom profesoru, predanom mentoru i profesionalnom saradniku. Blage naravi, tih i nenametljiv, uvijek je znao da sasluša i pomogne, pronalazeći rješenja i za najteže situacije. Vrata njegove kancelarije, a kasnije i dekanata, uvijek su bila otvorena za sve. Gajio je iskren i korektan odnos prema studentima, saradnicima, tehničkom osoblju i kolegama, ostavljajući utisak najboljeg domaćina kakvog je Fakultet mogao imati.
Privatan život i porodicaIako značajna, njegova akademska i naučna postignuća bila su manja od onog što je smatrao najvrijednijim u životu – porodice. Sa suprugom Draganom je uspio, uprkos brojnim životnim izazovima, izgraditi dom ispunjen toplinom, mirom i ljubavlju. Sinovi Mihajlo i Aleksandar su bili njegov ponos i snaga. O njima je uvijek govorio s posebnom toplinom, stavljajući ih iznad svih profesionalnih uspjeha. Gdje god da je bio, nosio ih je u srcu.
Svojim životom, postupcima ispunjenim dobrotom i iskrenim namjerama prema drugima, je ostavio časno ime, lijepe uspomene i trajna prijateljstva.
Ovi redovi su posljednje zbogom našem dragom kolegi Radoslavu – među prijateljima Radi, Raši, Deki, Rašku, profu. Njegov odlazak predstavlja nenadoknadiv gubitak za akademsku zajednicu, studente i sve one koji su imali čast da ga upoznaju. Ostaće u sjećanju kao ugledan profesor, divan kolega i iskren prijatelj, čovjek blagosti, principijelnosti i velikog integriteta.
U posljednjim godinama života je pokazao koliki je borac bio, vodeći svoju najtežu bitku hrabro, tiho i sa vjerom i nadom. Njegova tiha, ali snažna prisutnost je ostavila dubok i neizbrisiv trag u svima nama.
Dragi Radoslave, ostajete u našim sjećanjima, a mi ostajemo s vjerom da ste na nekom ljepšem i mirnijem mjestu. Na svakom koraku ostali su tragovi Vašeg vedrog duha, osmijeha, pjesama koje ste pjevušili i savjeta koje ste nam nesebično davali. Iza Vas je ostala tišina, ali i zahvalnost.
Počivajte u miru, dragi profesore – i bistro Vam tamo gore.
Urednik teksta: Jovana Paspalj sa kolegama
Reference
BOOKS:
Ivanc, A., Dekić, R. (2006). Praktikum Opšte fiziologije životinja. Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet u Banjoj Luci.
Crnogorac, Č., Trbić, G., Rajčević, V., Dekić, R., Pešević, D., Lolić, S., Milošević, A., Čelebić, M. (2013). Riječna mreža opštine Mrkonjić Grad (Fizičkogeografska i ekološka istraživanja). Geografsko društvo Republike Srpske, Posebna izdanja–32.
Ivanc, A., Dekić, R. (2017). Mehanizmi fizioloških adaptacija. Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet u Banjoj Luci.
Lubarda, B., Golub, D., Dekić, R., Janjić, N., Lolić, S., Dmitrović, D., Maksimović, T., Manojlović, M., Paraš, S., Škondrić, S., Šukalo, G., Cvijić, S., Šibarević, M., Pljevaljčić, T., Radusin-Sopić, B. (2019). Test pitanja za pripremu prijemnog ispita iz biologije. Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet u Banjoj Luci.
Bakrač, A., Dekić, R., Jogić, V., Džaferović, A., Džafić, S., Ičanović, I. (2019). Opšta mikrobiologija. Univerzitet u Bihaću.
Dekić, R., Ivanc, A. (2021). Hematologija slatkovodnih riba. Naučna monografija. Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet u Banjoj Luci.
MANUSCRIPTS:
Grahovac, J., Ivanović, M., Dekić, R., Šibarević, M., Paraš, S. (2025). Diazepam's effects on histological changes in cerebellum, cerebrum, pancreas and thyroid gland tissues in rats. Acta Scientifica Balcanica, 6(1), 3–20.
Lukač, M., Ludoški, J., Dekić, R., Milankov, V. (2024). Evolutionary history of the Balkan endemic genus Delminichthys (Teleostei, Leuciscidae) with an emphasis on the population structure of Southern Dalmatian minnow. Contributions to Zoology, 94(1), 1–42.
Dekić, R., Golub, D., Kalamujić Stroil, B., Bakrač, A., Avdić, S., Kanlić, V., Škrijelj, R., Adrović, A. (2023). Fish Resources and Fisheries in Bosnia and Herzegovina: Overview, Sustainability, and Conservation. In: Simić, V., Simić, S., Pešić, V. (Eds.) Ecological Sustainability of Fish Resources of Inland Waters of the Western Balkans. Fish & Fisheries Series, Vol 43. Springer, Cham.
Golub, D., Dmitrović. D., Lolić, S., Šukalo, G., Dekić, R., Tošić, R. (2023). Biological Indicators of Water Quality of Drenova Reservoir (Bosnia and Herzegovina). Inland Water Biology, 16(4), 583–592.
Lukač, M., Ludoški, J., Dekić, R., Milankov, V. (2023). Evolutionary body shape diversification of the endemic Cyprinoidei fishes from the Balkan’s Dinaric karst. Organisms Diversity & Evolution, 23, 983–1004
Gnjato, S., Narancic, B., Dermot Antoniades, D., Reinhard Pienitz, Boris K. Biskaborn, Gnjato, R., Dekić, R. (2022). Surface sediment diatom assemblages from four alpine lakes in the Zelengora Mountains (Bosnia and Herzegovina): A Pilot Study. Botanica Serbica, 46(1), 61–70.
Grahovac, J., Ivanović, M., Dekić, R., Paraš, S. (2022). Effects of diazepam on hematological and histological parameters in rats/in vivo and unbiased stereological investigation. Acta Veterinaria, 72(2), 235–255.
Savić, D., Balban, M., Pantelić, N., Savić, D., Antić, M., Dekić, R., Antić, V. (2022). Determination of bisphenol A traces in water samples from the Vrbas River and its tributaries, Bosnia and Herzegovina. Journal of the Serbian Chemical Society, 87, 109–119.
Simonović, P., Dekić, R., Nikolić, V. (2022). New record of marbled polecat Vormela peregusna (Mammalia: Carnivora: Mustelidae: Ictonychinae) out of its current distribution range. Kragujevac Journal of Science, 45, 341–344.
Dekić, R., Ivanc, A., Ćetković, D., Lolić, S. (2020). Anthropogenic Impact and Environmental Quality of Different Tributaries of the River Vrbas (Bosnia and Herzegovina). In: Bănăduc, D., Curtean-Bănăduc, A., Pedrotti, F., Cianfaglione, K., Akeroyd, J. (Eds.) Human Impact on Danube Watershed Biodiversity in the XXI Century. Geobotany Studies. Springer, Cham.
Katica, M., Janković, O., Tandir, F., Gradaščević, N., Dekić, R., Manojlović, M., Paraš, S., Tadić-Latinović, Lj. (2020). The Effects of Calcium Aluminate and Calcium Silicate Cements Implantation on Haematological Profile in Rats. Kafkas Universitesi Veteriner Fakultesi Dergisi, 26(3), 427–434.
Ludoški, J., Francuski, Lj., Lukač, M. Dekić, R., Milankov, V. (2020). Toward the conservation of the endemic monotypic fish genus Aulopyge from the Balkan Dinaric karst: Integrative assessment of introduced and natural population. Ecology and Evolution, 11(4), 688–699.
Paraš, S., Janković, O., Trišić D., Čolović, B., Mitrović Ajtić, O., Dekić, R., Soldatović, I., Živković Sandić, M., Živković S., Jokanović, V. (2019). Influence of nanostructured calcium aluminate and calcium silicate on the liver: histological and unbiased stereological analysis. International Endodontic Journal, 52(8), 1162–1172.
Francuski, L., Ludoški, J., Lukač, M., Dekić, R., Milankov, V. (2019): Integrative study of population structure of Telestes dabar, the strictly endemic cyprinid species from the Dinaric karst on the Balkan Peninsula. European Journal of Wildlife Research, 65, 6.
Škraba, D., Bećiraj, A., Šarić, I., Ićanović, I., Džaferović, A., Piria, M., Dekić, R., Tošić, A., Nikolić, V., Simonović, P. (2017). Genotypization of brown trout (Salmo trutta L.) populations from River Una drainage area in Bosnia and Herzegovina and implications for conservation and fishery management. Acta Zoologica Bulgarica, 6(1), 25–30.
Simonović, P., Tošić, A., Škraba, D., Nikolić, V., Piria, M., Tomljanović, T., Šprem, N., Mrdak, D. Milošević, D., Bećiraj, A., Dekić, R., Povž, M. (2017). Diversity of brown trout Salmo cf. trutta in the River Danube basin of Western Balkans as assessed from the structure of their mitochondrial Control Region haplotypes. Journal of Ichtyology, 57(4), 603–616.
Dekić, R., Friščić, J., Ivanc, A., Kukavica, B. (2016). Characterization of Proteins from Popovo Minnow (Delminichthys ghetaldii Steindachner, 1882) Muscle. Turkish Journal of Fisheries and Aquatic Sciences, 16, 637–642.
Dekić, R., Savić, N., Manojlović, M., Golub, D., Pavličević, J. (2016). Condition factor and organosomatic indices of rainbow trout (Onchorhynchus mykiss, Wal.) from different brood stock. Biotechnology in Animal Husbandry, 32(2), 229–235.
Dekić, R., Ivanc, A., Erić, Ž., Gnjato, R., Trbić, G., Lolić, S., Manojlović, M., Janjić, N. (2014). Hematological characteristics of Delminichthys ghetaldii (Steindachner 1882) inhabiting the karst region of Eastern Herzegovina. Archives of Biological Sciences, 66(4), 1423–1430.
Dekić, R., Ivanc, A., Cetkovic, D., Dolicanin, Z., Obradovic, S. (2014). Hematology of Bosnian pony. Bulgarian Journal of Agricultural Science, 20(5), 1237–1244.
Dekić, R., Lolić, S., Gnjato, R., Trbić, G., Gnjato, O., Ivanc, A. (2011). Indicators of the environmental state of the Bilećko jezero lake. Archives of Biological Sciences, 6(3), 775-–783.
PROJECTS:
2024–2025: Fisheries and Aquaculture Development Program in the Republic of Srpska, in the Neretva and Trebišnjica river basins and lakes in the Herzegovina region. Faculty of Natural Sciences and Mathematics (University of Banja Luka). Ministry of Agriculture, Forestry and Water Management of the Republic of Srpska.
2022–2023: Fisheries and Aquaculture Development Program in the Republic of Srpska, in the Sava, Ukrina, Bosna and Drina river basins. Faculty of Natural Sciences and Mathematics (University of Banja Luka). Ministry of Agriculture, Forestry and Water Management of the Republic of Srpska.
2021–2022: Fisheries and Aquaculture Development Program in the Republic of Srpska, in the Una, Sana and Vrbas river basins. Faculty of Natural Sciences and Mathematics (University of Banja Luka). Ministry of Agriculture, Forestry and Water Management of the Republic of Srpska.
2020–2022: Supporting decision making and building capacity to support IPBES through national ecosystem assessments. Faculty of Natural Sciences and Mathematics, (University of Sarajevo).
2019–2020: ECOBIAS – Development of master curricula in ecological monitoring and aquatic bioassessment for Western Balkans HEIs (Erasmus+). Faculty of Natural Sciences and Mathematics (University of Banja Luka).
2016–2020: Assessment of water quality in watercourses in the Republic of Srpska. Faculty of Natural Sciences and Mathematics (University of Banja Luka). Environmental Protection and Energy Efficiency Fund of the Republic of Srpska.
2016–2018: Endemic fish species of the Republic of Srpska – distribution, habitat characteristics and physiological research. Faculty of Natural Sciences and Mathematics (University of Banja Luka). Ministry of Scientific and Technological Development, Higher Education and Information Society of the Republic of Srpska.
2015–2016: Comparative studies of hematology of indigenous fish species and water quality. Faculty of Natural Sciences and Mathematics (University of Banja Luka). Ministry of Science and Technology of the Republic of Srpska.
2014–2015: Ecophysiological studies of endemic fish species of Eastern Herzegovina. Faculty of Natural Sciences and Mathematics (University of Banja Luka). Ministry of Science and Technology of the Republic of Srpska.
2012–2014: Environmental monitoring and biodiversity. Faculty of Natural Sciences and Mathematics (University of Banja Luka). Ministry of Science and Technology of the Republic of Srpska.
