IHTIOFAUNA DONJEG DIJELA TOKA RIJEKE VRBANJE (REPUBLIKA SRPSKA, BiH)
DOI:
https://doi.org/10.7251/SKP201101061CKljučne reči:
ihtiofauna, diverzitet, ciprinidi, rijeka VrbanjaApstrakt
Diverzitet slatkovodne ihtiofaune Bosne i Hercegovine (BiH) broji oko 117 (pod)vrsta riba i čini oko 20% evropske slatkovodne ihtiofaune. Sliv rijeke Vrbanje nalazi se u središnjem dijelu BiH i jedan je od autohtonih slivova u Republici Srpskoj. Rijeka Vrbanja jedna je od najvećih desnih pritoka rijeke Vrbas, pri čemu dužina donjeg dijela toka iznosi oko 28 km. Ihtiološka istraživanja donjeg dijela toka rijeke Vrbanje provedena su tokom 2013. godine na tri lokaliteta, a uzorkovanje je vršeno elektroagregatom za lov ribe ELT 62 II GI, 3 kW. Konstatovan je kvalitativno-kvantitativni sastav ihtiofaune kao i određeni indeksi diverziteta (Simpsonov indeks, Šenon-Viverov indeks, indeks dominantnosti i Sørensenov indeks sličnosti). Ustanovljeno je da donji dio toka rijeke Vrbanje naseljava 10 vrsta riba iz tri familije (Cyprinidae, Cobitidae i Percidae), pri čemu je familija Cyprinidae pokazivala najveće bogatstvo vrsta. Vrste koje su dominirale kako sa brojem jedinki, tako i biomasom bile su Barbus balcanicus i Squalius cephalus, što se umnogome razlikuje od ihtiofaune koja je naseljavala isto područje sredinom 20. vijeka. Ovakav sastav ihtiofaune donjeg dijela toka rijeke Vrbanje dovodi se u vezu kako sa faktorima životne sredine tako i sa uticajem određenih antropogenih aktivnosti.
Reference
Biološki Institut Univerziteta Sarajevo (1975). Ribarska osnova za slivno područje srednjeg i donjeg toka Vrbasa (područje SO Mrkonjić Grad, Skender Vakuf, Banja Luka, Kotor Varoš, Čelinac i Srbac i OOUR „Incel“ Banja Luka i OOUR PD: „Motajica“ – Srbac).
Biološki Institut Univerziteta Sarajevo (1985). Ribarska osnova za ribolovno područje „Vrbas II“ (Banja Luka, Kotor Varoš, Čelinac, Laktaši i Srbac).
Cvijić, S. (2016). Ihtiofauna donjeg toka rijeke Vrbanje u bioindikaciji kvaliteta vode. (Master thesis). Novi Sad: Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet u Novom Sadu.
Ćaleta, M., Marčić, Z., Buj, I., Zanella, D., Mustafić, P., Duplić, A. & Horvatić, S. (2019). A review of extant Croatian freshwater fish and lampreys - Annotated list and distribution. Croatian Journal of Fisheries, 77, 137-234. doi:10.2478/cjf-2019-0016
Durbešić, P. (1988). Upoznavanje i istraživanje kopnenih člankonožaca. Zagreb: Mala ekološka biblioteka 4.
File: Oblasni riječni sliv save Republike Srpske, mapa (2018). Javna ustanove „Vode Srpske“. Retrieved from: http://www.voders.org/upravljanje-vodama/slivovi/
File: Vrbas river highlight.png. (2020). Wikimedia Commons, the free media repository. Retrieved from: https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=File:Vrbas_river_highlight.png&oldid=475963308
Golub, D., Dekić, R., Šukalo, G., Siđak, S. & Lolić, S. (2012). Diverzitet faune riba nekih pritoka rijeke Vrbas u indikaciji kvaliteta vode. 41. konferencija o aktuelnim problemima korišćenja i zaštite voda VODA 2012, Divčibare, Srbija.
Kottelat, M. & Freyhof, J. (2007). Handbook of European freshwater fishes. Berlin, Germany: Kottelat, Cornol, Switzerland and Freyhof.
Radević, M. (2000). Ekološki i cenotički odnosi faune riba u srednjem i donjem toku Vrbasa i ribnjaku Bardači (monograph). Banja Luka: Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet u Banjoj Luci.
Rajčević, V. & Crnogorac, Č. (2011). Rijeka Vrbanja – fiziogena svojstva sliva i riječnog sistema (monograph). Banja Luka: Artprint.
Schönhuth, S., Vukić, Šandac, R., Yang, L. & Mayden, R. L. (2018). Phylogenetic relationships and classification of the Holarctic family Leuciscidae (Cypriniformes: Cyprinoidei) (In press). Molecular Phylogenetics and Evolution. doi:10.1016/j.ympev.2018.06.026.
Shannon, C. E. & Weaver, W. (1949). The Mathematical Theory of Communication. Reprinted with corrections from The Bell System Technical Journal, 27, 379–423, 623–656. Retrieved from: https://people.math.harvard.edu/~ctm/home/text/others/shannon/entropy/entropy.pdf
Simpson, E. H. (1949). Measurement of diversity. Nature 163, 688. doi:10.1038/163688a0
Sofradžija, A. (2009). Slatkovodne ribe Bosne i Hercegovine. Sarajevo: Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca.
Sörensen, T. (1948). A method of establishing groups of equal amplitude in plant sociology based on similarity of species content. Kongelige Danske videnskabernes selska, Biologiske skrifter, 5(4): 1-34. Retrieved from: https://www.royalacademy.dk/Publications/High/295_S%C3%B8rensen,%20Thorvald.pdf
Šenk, O. & Aganović, M. (1968). Prilog ispitivanju ishrane riba rijeke Vrbanje. Ribarstvo, 23(4), 77-83. Retrieved from: file:///C:/Users/Dragojla/AppData/Local/Temp/1968_4_prilog_o_ispitivanju_ishrane_rib_pdf.pdf
Topalović, Ž., Blagojević, V. & Sudar, N. (2018). Određivanje hidrograma velikih voda za potrebe izrade mapa rizika od poplava. VODOPRIVREDA, 50(291-293), 69-85. Retrieved from: https://zavodzavodoprivredu.com/wp-content/uploads/2019/09/8-Zana-Topalovic-i-saradnici_R.pdf
Tošić, R., Winterfeld, S. & Lovrić, N. (2010). Primjena hidroloških metoda u određivanju ekološki prihvatljivog proticaja rijeke Vrbanje. Herald, 13, 73‒92. doi:10.7251/HER0913079T
