FANEROFITE U FLORI BILEĆE (REPUBLIKA SRPSKA, BOSNA I HERCEGOVINA)
DOI:
https://doi.org/10.7251/SKP201101039MKljučne reči:
dendroflora, životne forme, florni elementi, ekološki indeksi, BilećaApstrakt
U radu su prikazani rezultati istraživanja dendroflore područja opštine Bileća. Floristička istraživanja vršena su tokom vegetacijske sezone 2017. i 2018. godine. Potvrđeno je prisustvo 114 vrsta i podvrsta bilјaka, grupisanih u 73 roda i 35 porodica. U pogledu životnih formi dominiraju fanerofite iz grupe listopadnog drveća. Prema bilјnogeografskoj analizi najčešće su vrste iz submediteranske, evroazijske i subatlantske areal grupe. Analizom ekoloških indeksa za osnovne ekološke faktore utvrđena je dominacija submezofita. Većina taksona preferira neutrofilnu do bazofilnu reakciju zemlјišta, koje je siromašno hranlјivim materijama. U odnosu na svjetlost najbrojnije su poluskiofite, odnosno bilјke polusjene, dok u odnosu na temperaturu dominira grupa smještena na prelazu, između mezotermnih i termofilnih bilјaka.
Reference
Beck, G. (1903). Flora Bosne, Hercegovine i Novopazarskog Sandžaka. I dio, Sarajevo: Zemaljska štamparija.
Beck, G. (1927). Flora Bosnia, Herzegovina et regions Novi Pazar. II. Choripetalae. Beograd, Sarajevo: Državna štamparija.
Domac, R. (1967). Ekskurzijska flora Hrvatske i susjednih područja. Zagreb: Medicinska naklada.
Euro+Med (2006-): Euro+Med PlantBase - the information resource for Euro-Mediterranean plant diversity. Published on the Internet http://ww2.bgbm.org/EuroPlusMed/
Fukarek, P. (1959). Pregled dendroflore Bosne i Hercegovine. Narodni šumar 12(5/6), 263-286.
Гњaтo, Р. (1991). Истoчнa Хeрцeгoвинa, рeгиoнaлнo-гeoгрaфски прoблeми рaзвoja. Сaрajeвo: Гeoгрaфскo друштвo БиХ.
Horvat, I. (1949). Nauka o biljnim zajednicama. Zagreb: Nakladni zavod Hrvatske.
Horvat, I. (1950). Šumske zajednice Jugoslavije (Les associations forestières en Yougoslavie). Zagreb: Institut za šumarska istraživanja.
Horvatić, S. (1954). Ilustrirani bilinar. Zagreb: Školska knjiga.
Janjić, N. (1996). Četvrti prilog poznavanju nesamonikle dendroflore Sarajeva i okoline. ANU BiH. Odjel prirodno-matematičkih nauka, Radovi – LXXXIX (1992–1996), 23, 67-107.
Janjić, N. (1984). Dalji prilog poznavanju nesamonikle dendroflore Sarajeva i okoline. ANU BiH, Odjel prirodno-matematičkih nauka, Radovi – LXXVI, 23, 185-218.
Janjić, N. (1996). Četvrti prilog poznavanju nesamonikle dendroflore Sarajeva i okoline. ANU BiH. Odjel prirodno-matematičkih nauka, Radovi – LXXXIX (1992–1996), 23, 67-107.
Janjić, N. (1998). Peti prilog poznavanju nesamonikle dendroflore Sarajeva i okoline. Radovi Šumarskog Fakulteta u Sarajevu, knjiga XXVIII, 1, 41–75.
Janjić, N. (2002). Šesti prilog poznavanju nesamonikle dendroflore Sarajeva i okoline. Radovi Šumarskog Fakulteta u Sarajevu, 53-97.
Jávorka, S. & Csapody, V. (1975). Közép-Európa délkeleti részének flórája képekben. Budapest: Akadémiai Kiadó.
Javorka, S. & Csapody, V. (1979). Ikonographie der Flora des südöstlichen Mitteleuropa. Frankfurt: a/M, itd: Gustav Fischer Verlag.
Josifović, M. (ur.), 1970-1977: Flora SR Srbije 1-9. Beograd: Srpska akademija nauka i umetnosti.
Kojić, M., Popović, R. & Karadžić, B. (1997). Vaskularne biljke Srbije kao indikatori staništa. Beograd: Institut za istraživanje u poljoprivredi „Srbije“, Institut za biološka istraživanja „Siniša Stanković“.
Ljujić-Mijatović, T., Beus, V., Mekić, F., Janjić, N., Avdić, J., Džemidžić, E., Kurtović, E., Hadžalić, B., Pekmezović, K., Harbinja, S., Herenda, S. (2000). Katastar urbanog zelenila javnog karaktera grada Sarajeva. Sarajevo: KJKP „Park“ d.o.o.
Maslo, S. (2014). The urban flora of the city of Mostar (Bosnia and Herzegovina). Natura Croatica, 23, 1,1-145.
Mueller-Dombois, D. & Ellenberg, H. (1974): Aims and Methods of Vegetation Ecology. New York: John Wiley and Sons.
Muslić, M. (2006). Model organizacije katastra urbanog zelenila zasnovan na GIS tehnologiji. Sarajevo: Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Sarajevu.
Oberdorfer, E. (2001): Pflanzensoziologische Exursionsflora für Deutschland und angrenzedne Gebiete. Stuttgart: Eugen Ulmer Verlag.
Stefanović, V. (1955). Prilog poznavanju nesamonikle dendroflore Sarajeva i okoline. Naučno društvo NR Bosne i Hercegovine, Radovi V, Odjeljennje privredno-tehničkih nauka Knjiga 1, 75-109.
Stevanović, V. B. (1992). Floristička podela teritorije Srbije sa pregledom viših horiona i odgovarajućih flornih elemenata. U: Sarić Miloje [ur.] Flora Srbije. Beograd: Srpska akademija nauka i umetnosti / SANU, I.
Šilić, Č. (1990a). Atlas drveća i grmlja. IV izdanje. Sarajevo: IP „Svjetlost“; Zavod za udžbenike i nastavna sredstva; Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd.
Šilić, Č. (1990b). Endemične biljke. III izdanje. Sarajevo: IP „Svjetlost“; Zavod za udžbenike i nastavna sredstva; Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd.
Šilić, Č. (1990c). Ukrasno drveće i grmlje. Sarajevo: IP „Svjetlost“; Zavod za udžbenike i nastavna sredstva; Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd.
Šilić, Č. (1996). Spisak biljnih vrsta (Pteridophyta i Spermatophyta) za Crvenu knjigu Bosne i Hercegovine. Glasnik Zemaljskog muzeja (PN) NS, 31, 323-367.
Šilić, Č. (2005). Atlas dendroflore (drveće i grmlje) Bosne i Hercegovine. Čitluk: Matica Hrvatska.
File: Geografski položaj (2020a). Retrieved from: https://www.opstinabileca.ba/geo-polozaj/
File: Bileća geografija (2020b) Retrieved from: http://bilecainfo.com/site/bilea-mainmenu-28/geografija-mainmenu-30.html
