ENDEMIČNE I SUBENDEMIČNE BILJKE PARKA PRIRODE “ORJEN” (REPUBLIKA SRPSKA, BOSNA I HERCEGOVINA)
DOI:
https://doi.org/10.63356/asb.2025.003Ključne reči:
biodiverzitet, Bosna i Hercegovina, strogo zaštićene i zaštićene vrste, zaštićeno područjeApstrakt
Park prirode „Orjen“, smješten na krajnjem jugu Republike Srpske, predstavlja jedno od floristički najbogatijih područja u Bosni i Hercegovini. Cilj ovog istraživanja je da se sistematski prikaže prisustvo endemičnih i subendemičnih vaskularnih biljaka na ovom području, te da se izvrši analiza njihove taksonomske i ekološke strukture, kao i statusa zaštite. Istraživanjem je evidentirano 159 taksona, od čega 118 pripada balkanskim endemima, a 41 subendemitima. Analiza životnih formi pokazuje dominaciju hemikriptofita (52,2%) i hamefita (27%), što je u skladu s opštim karakteristikama balkanske endemične flore BiH. Taksonomski, najzastupljenije porodice su Asteraceae, Caryophyllaceae, Fabaceae, Lamiaceae i Poaceae. Posebnu konzervacijsku vrijednost Parka potvrđuje podatak da čak 123 zabilježena taksona imaju status strogo zaštićenih ili zaštićenih vrsta prema Uredbi o strogo zaštićenim i zaštićenim vrstama Republike Srpske. Ovi rezultati naglašavaju izuzetnu važnost Parka prirode „Orjen“ za očuvanje biološke raznovrsnosti i predstavljaju osnovu za buduće aktivnosti u oblasti zaštite prirode, kao i za dalja floristička i ekološka istraživanja.
Reference
Abadžić, S. i Šilić, Č. (1982). Horologija, ekologija i fitocenološka pripadnost vrste Salvia brachyodon Vandas u flori Jugoslavije. Glasnik Republičkog zavoda za zaštitu prirode i Prirodnjačkog muzeja, 15, 125-131.
Ballian, D., Dekić, R., Lubarda, B., Adrović, A., Barudanović, S., Bećirović, Dž,, Drašković, B., Đurić, G., Eterović, T., Gajić, A., Hadžiahmetović Jurida, E., Hamidović, S., Hrković Porobija, A., Hukić, E., Kahrić, A., Kalamujić Stroil, B., Kamberović, J., Karahmet, E., Kazić, A., Kelečević, B., Kondić, D., Lolić, S., Lukić Bilela, L., Macanović, A., Manojlović, M., Marić, N., Mataruga, M., Memišević Hodžić, M., Petronić, S., Sarajlić, N., Škrijelj, R., Šnjegota, D., Šunje, E., Treštić, T., Trožić-Borovac, S., Velić, L. i Zimić, A. (2024). Stanje prirode. U Barudanović, S., Avdibegović, M., Mataruga, M., Milićević, M., Škrijelj, R., Bećirović, Dž., Ballian, D., Dekić, R., Lubarda, B., Kobajica, S., Jurković, J., Trbić, G., Husika, A. i Đurić, G. (Ur.) (2024): Procjena stanja prirode i upravljanja prirodnim resursima u Bosni i Hercegovini. Sarajevo: Univerzitet u Sarajevu, 169-408/783. ISBN 978-9958-600-97-5
Beck-Mannagetta, G. (1903a). Flora Bosne, Hercegovine i novopazarskog Sandžaka, I – Gymnospermae i Monocotyledones. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 15(1), 1–48.
Beck-Mannagetta, G. (1903b). Flora Bosne, Hercegovine i novopazarskog Sandžaka, I – Gymnospermae i Monocotyledones (Nastavak). Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 15(1), 185–230.
Beck-Mannagetta, G. (1904). Flora von Bosnien, der Herzegowina und des Sandžaks Novipazar. Wissenschaftliche Mitteilungen aus Bosnien und der Herzegowina, 9, 407–518.
Beck-Mannagetta, G. (1906a). Flora Bosne, Hercegovine i novopazarskog Sandžaka, II (1. dio). Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 18(1), 69–81.
Beck-Mannagetta, G. (1906b). Flora Bosne, Hercegovine i novopazarskog Sandžaka, II (2. dio). Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 18(2), 137–150.
Beck-Mannagetta, G. (1906c). Flora Bosne, Hercegovine i novopazarskog Sandžaka, II (3. dio). Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 18(4), 469–495.
Beck-Mannagetta, G. (1907). Flora Bosne, Hercegovine i novopazarskog Sandžaka, II (4. dio). Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 19(1), 15–29.
Beck-Mannagetta, G. (1909). Flora Bosne, Hercegovine i novopazarskog Sandžaka, II (5. dio). Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 21(1), 135–166.
Beck-Mannagetta, G. (1914). Flora Bosne, Hercegovine i novopazarskog Sandžaka, II (6. dio). Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 26(3), 452–475.
Beck-Mannagetta, G. (1916a). Flora Bosne, Hercegovine i novopazarskog Sandžaka, II (7. dio). Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 28(1), 41–168.
Beck-Mannagetta, G. (1916b). Flora Bosne, Hercegovine i novopazarskog Sandžaka, Pteridophyta. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 28(2), 311–336.
Beck-Mannagetta, G. (1918). Flora Bosne, Hercegovine i bivšeg Sandžaka Novog Pazara, II (8. dio). Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 30(1), 177–218.
Beck-Mannagetta, G. (1920). Flora Bosne, Hercegovine i bivšeg Sandžaka Novog Pazara, II (9. dio). Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 32(1), 83–128.
Beck-Mannagetta, G. (1922). Flora Bosne, Hercegovine i bivšeg Sandžaka Novog Pazara, II (10. dio). Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 33–34(1–4), 1–20.
Beck-Mannagetta, G. (1923). Flora Bosne, Hercegovine i bivšeg Sandžaka Novog Pazara, II (11. dio). Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 35(1), 49–74.
Beck-Mannagetta, G. (1927). Flora Bosne i Hercegovine i oblasti Novog Pazara, III Choripetalae III. Beograd–Sarajevo: Srpska kraljevska akademija.
Beck-Mannagetta, G. i Malý, K. (1950). Flora Bosnae et Hercegovinae, IV Sympetalae, pars 1. Sarajevo: Biološki institut u Sarajevu, Posebna izdanja, Knjiga I
Berger, R. (1914). Beiträge zur Kenntnis der Flora von Süddalmatien und der angrenzenden Herzegowina. Allgemeine Botanische Zeitschrift für Systematik, Floristik, Pflanzengeographie etc. 20, 11-16.
Bjelčić, Ž. (1967). Flora Bosnae et Hercegovinae, IV Sympetalae, pars 2. Sarajevo: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine u Sarajevu, Prirodnjačko odjeljenje, Posebno izdanje, Knjiga II.
Bjelčić, Ž. (1974). Flora Bosne i Hercegovine, IV – Sympetalae, pars 3. Sarajevo: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine u Sarajevu, Prirodnjačko odjeljenje, Posebno izdanje, Knjiga III.
Bjelčić, Ž. (1983). Flora Bosne i Hercegovine, IV – Sympetalae, pars 4. Sarajevo: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine u Sarajevu, Prirodnjačko odjeljenje, Posebno izdanje, Knjiga IV.
Bjelčić, Ž. i Šilić, Č. (1971). Karakteristične cvjetnice za hercegovački endemni centar - planina Prenj, Čvrsnica i Čabulja. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Prirodne nauke, 10, 39-57.
Blečić, V. i Mayer, E. (1974). Zur Kenntnis der balkanischen Taxa von Lonicera L. ser. Alpigenae Rehd. Feddes Repertorium, 84 (9-10), 647-653. https://doi.org/10.1002/fedr.19730840902
Bräuchler, C. i Cikovac P. (2007). Iris orjenii (Iridaceae) – a new species from the littoral Dinaric Alps. Willdenowia, 37, 221-228. https://doi:10.3372/wi.37.37112
Brujić, J., Milanović Đ. i Tupeša Nj. (2011). Biodiverzitet područja Cicelj. Banja Luka: Arbor Magna. ISBN: 978-99955-708-0-4
Bucalo, V., Brujić, J., Travar, J. i Milanović, Đ. (2007). Flora Nacionalnog parka Kozara. Banjaluka, Milano: Šumarski fakultet Univerziteta u Banjoj Luci i ERSAF - Regionalni zavod za upravljanje šumama i agrikulturom Pokrajine Lombardija. ISBN - 978-99938-56-08-5.
Euro+Med 2006+ [continuously updated]: Euro+Med PlantBase – the information resource for Euro-Mediterranean plant diversity. Objavljeno na: http://www.europlusmed.org
Fukarek, P. (1969). Šibljačke zajednice pretplaninskog pojasa nekih bosansko-hercegovačkih planina. Acta Botanica Croatica, 28, 75-79
Golob, A., Skoberne, P., Milanović, Đ., Drešković, N., Đug, S., Kovačević, D., Radošević, D., Todorović, S., Brujić, J., Stupar, V., Gašić, B., Stanivuković, Z., Burlica, Č., Pašić, J., Petković, D., Bokić, M., Zafirov, I., Velghe, D., Ferlin, F. i Andries, T. (2015): Guidelines for the preparation of Management plans for Natura 2000 sites in Bosnia and Herzegovina with indicative management plans for the sites Tišina, Orjen-Bijela gora and Vranica. Belgium: Prospect C&S s.a.
Horvat, I. (1941). Istraživanje vegetacije Biokova, Orjena i Bjelašnice. Ljetopis Jugoslovenske akademije znanosti i umjetnosti, 53, 163-172.
Lakušić, R., Redžić, S. i Muratspahić, D. (1984). Zakonitosti singeneze vegetacije na vertikalnom profilu Orjena. U Biten Društva ekologa BiH, serija B, Naučni skupovi i savjetovanja 2, III Kongres ekologa Jugoslavije, Radovi i rezimea 1. Društvo ekologa Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 287-292.
Latzel, A. (1914). Neuere Ergebnisse der botanischen Erforschung Dalmatien und der Herzegowina. Gesellschaft deutscher Naturforscher und ärzte, 85(2), 1-6.
Lubarda, B. (2013). Horološka analiza balkanske endemične flore na teritoriji Bosne i Hercegovine. Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Banjoj Luci. Dokotorska disertacija
Lubarda, B. (2019). Balkanski endemi u flori Bosne i Hercegovine. Banjaluka: Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Banjoj Luci. ISBN 978-99955-21-73-8.
Lubarda, B., Stupar, V., Milanović, Đ. i Stevanović, V. (2014). Chorological characterization and distribution of the Balkan endemic vascular flora in Bosnia and Herzegovina. Botanica Serbica, 38(1), 167-184.
Malý, K. (1917). Prilozi flori Bosne i Hercegovine IV. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 29(1), 115-116.
Malý, K. (1919). Prilozi za floru Bosne i Hercegovine V-VI. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 31(1), 128–153.
Malý, K. (1920). Prilozi za floru Bosne i Hercegovine VII-VIII. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 31(1), 128–153.
Malý, K. (1923). Prilozi za floru Bosne i Hercegovine IX. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 35, 123–162.
Malý, K. (1928). Prilozi za floru Bosne i Hercegovine X. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 40(1), 107–166.
Malý, K. (1933). Materialien zu G. v. Beck’s Flora des ehemaligen Bosnien-Hercegovina. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 45(1), 71–141.
Malý, K. (1940). Notizzen zur Flora von Bosnien-Hercegovina. Glasnik Zemaljskog muzeja Nezavisne države Hrvatske u Bosni i Hercegovini, 52(2), 21-46.
Malý, K. i Zahn C. H. (1925). Hieracia nova Bosnae et Hercegovinae. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 37, 43–59.
Malý, K. i Zahn C. H. (1929). Ein Beitrag zur Kenntnis der Hieracienflora Illyriens. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 41(1), 71–141.
Markgraf-Dannenberg, I. (1978). New taxa and names in European Festuca (Gramineae). Botanical Journal of the Linnean Society, 76, 322-328.
Milanović, Đ., Brujić, J., Stupar, V., Bucalo, V, Travar, J. i Cvjetićanin, R. (2015): Vaskularna flora planine Klekovače u Bosni i Hercegovini. Glasnik Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci, 23, 15-83. https://doi.org/10.7251/GSF1523015
Niketić, M., Cikovac, P. i Stevanović, V. (2013). Taxonomic and nomenclature notes on Balkan columbines (Aquilegia L., Ranunculaceae). Bulletin of the Natural History Museum, 6, 33-42. DOI: 10.5937/bnhmb1306033N
Pančić J. (1875). Elenchus plantarum vascularium quas aestate a. 1873 in Crna Gora. Beograd: Typhographia status. pp 1-106. https://doi.org/10.5962/bhl.title.9849
Pantocsek, J. (1873a). Plantae novae quas aestate anni 1872 per Hercegovinam et Montenegro collexit et descriptis. Oesterreichische botanische Zeitschrift, 23(1), 4-6.
Pantocsek, J. (1873b). Plantae novae quas aestate anni 1872 per Hercegovinam et Montenegro collexit et descriptis II. Oesterreichische botanische Zeitschrift, 23(3), 79-81.
Pantocsek, J. (1873c). Plantae novae quas aestate anni 1872 per Hercegovinam et Montenegro collexit et descriptis III. Oesterreichische botanische Zeitschrift, 23(9), 265-268.
Pantocsek, J. (1874). Adnotationes ad floram et faunam Hercegovinae, Crnagorae et Dalmatiae. Typis C.F. Wigand.
Park prirode “Orjen” studija zaštite (2020). Republički Zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske.
Raunkiaer, C. (1934). The life forms of plants and statistical plant geography. Oxford: Oxford University Press.
Redžić, S., Barudanović, S., i Radević, M. (Ur.) (2008). Bosna i Hercegovina - zemlja raznolikosti. Pregled i stanje biološke i pejzažne raznolikosti Bosne i Hercegovine, Prvo izvješće Bosne i Hercegovine za Konvenciju o biološkoj raznolikosti. Federalno ministarstvo okoliša i turizma BiH, Sarajevo.
Ritter-Studnička, H. (1958). Prilozi za floru Bosne i Hercegovine III. Godišnjak Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu, 11, 95-121.
Ritter-Studnička, H. (1959). Flora i vegetacija na dolomitima Bosne i Hercegovine IV – Lastva kod Trebinja. Godišnjak Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu, 12, 137-185.
Šilić, Č. (1979). Monografija rodova Satureja L., Calamintha Miller, Micromeria Bentham, Acinos Miller i Clinopodium L. u flori Jugoslavije. Sarajevo: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Šilić, Č. (2002): Endemične i rijetke biljke Parka prirode “Blidinje”. Matica hrvatska Ogranak Čitluk. ISBN: 9958-9442-2-7
Službeni glasnik Republike Srpske, broj 65 (2020). Uredba o strogo zaštićenim i zaštićenim divlјim vrstama Republike Srpske.
Službeni glasnik Republike Srpske, broj 93 (2020). Odluka o proglašenju Parka prirode „Orjen“.
Stevanović, V. (1992b). Klasifikacija životnih formi biljaka u flori Srbije. U Sarić, M. R. (Ur.), Flora Srbije 1 (pp. 37–46). Beograd: Srpska akademija nauka i umetnosti, Odeljenje prirodno-matematičkih nauka.
Stupar, V., Milanović, Đ. i Brujić, J. (2021). Vaskularna flora Republike Srpske. Banjaluka: Šumarski fakultet Univerziteta u Banjoj Luci, 1-499. ISBN978-99938-56-47-4
Tomović, G., Niketić, M., Lakušić, D., Randelović, V. i Stevanović, V. (2014). Balkan endemic plants in Central Serbia and Kosovo regions: distribution patterns, ecological characteristics, and centres of diversity. Botanical Journal of the Linnean Society, 176, 173-202. https://doi.org/10.1111/boj.12197
Vandas, K. (1888a). Beiträge zur Kenntniss der Flora von Süd-Hercegovina. Oesterreichische botanische Zeitschrift, 38(10), 329-337.
Vandas, K. (1888b). Beiträge zur Kenntniss der Flora von Süd-Hercegovina. Oesterreichische botanische Zeitschrift, 38(11), 66-372.
Vandas, K. (1888c). Beiträge zur Kenntniss der Flora von Süd-Hercegovina. Oesterreichische botanische Zeitschrift, 38(12), 412-414.
Vandas, K. (1889a). Beiträge zur Kenntniss der Flora von Süd-Hercegovina. Oesterreichische botanische Zeitschrift, 39(1), 14-18.
Vandas, K. (1889b). Beiträge zur Kenntniss der Flora von Süd-Hercegovina. Oesterreichische botanische Zeitschrift, 39(2), 50-53.
Vandas, K. (1889c). Beiträge zur Kenntniss der Flora von Süd-Hercegovina. Oesterreichische botanische Zeitschrift, 39(5), 178-181.
Vandas, K. (1889d). Beiträge zur Kenntniss der Flora von Süd-Hercegovina. Oesterreichische botanische Zeitschrift, 39(6), 219-222.
Vandas, K. (1889e). Beiträge zur Kenntniss der Flora von Süd-Hercegovina. Oesterreichische botanische Zeitschrift, 39(7), 266-269.
Vandas, K. (1889f). Beiträge zur Kenntniss der Flora von Süd-Hercegovina. Oesterreichische botanische Zeitschrift, 39(8), 295-297.
Visiani, R. (1850). Flora Dalmática: sive enumeratio stirpium vascularium quas hactenus in Dalmatia lectas et sibi digessit. 3. Lipsiae Hofmeister 1852.
Zahn C. H. (1922-1938). Compositae (Hieracium). U Ascherson P., Graebner P. (Ur.), Synopsis der Mitteleuropaischen Flora. Leipzig, Berlin: Gebruder Borntraeger.
