PHANEROPHYTE IN THE FLORA OF BILEĆA (THE REPUBLIC OF SRPSKA, BOSNIA AND HERZEGOVINA)
DOI:
https://doi.org/10.7251/SKP201101039MKeywords:
dendroflora,, life forms, floristic elements, ecological indices, BilećaAbstract
The paper presents the data of the research on dendroflora collected in the municipality of Bileća. The floristic study as conducted during the 2017 and 2018 vegetation seasons. The presence of 114 species and subspecies of plants was confirmed, grouped into 73 genera and 35 families. In terms of life forms, phanerophytes from the group of deciduous trees were dominant. Phytogeographical analysis showed that species are most often from Sub-Mediterranean, Eurasian and Sub-Atlantic areal groups. The analysis of ecological indices for basic ecological factors determined the dominance of submezophytes. Most species prefer neutrophilic and basophilic soil reactions. In relation to light, the most numerous species are semi-sciophyte, half-shaded plants; in relation to temperature, the prevalent group is located at the transition between mesothermal and thermophilic plant species.
References
Beck, G. (1903). Flora Bosne, Hercegovine i Novopazarskog Sandžaka. I dio, Sarajevo: Zemaljska štamparija.
Beck, G. (1927). Flora Bosnia, Herzegovina et regions Novi Pazar. II. Choripetalae. Beograd, Sarajevo: Državna štamparija.
Domac, R. (1967). Ekskurzijska flora Hrvatske i susjednih područja. Zagreb: Medicinska naklada.
Euro+Med (2006-): Euro+Med PlantBase - the information resource for Euro-Mediterranean plant diversity. Published on the Internet http://ww2.bgbm.org/EuroPlusMed/
Fukarek, P. (1959). Pregled dendroflore Bosne i Hercegovine. Narodni šumar 12(5/6), 263-286.
Гњaтo, Р. (1991). Истoчнa Хeрцeгoвинa, рeгиoнaлнo-гeoгрaфски прoблeми рaзвoja. Сaрajeвo: Гeoгрaфскo друштвo БиХ.
Horvat, I. (1949). Nauka o biljnim zajednicama. Zagreb: Nakladni zavod Hrvatske.
Horvat, I. (1950). Šumske zajednice Jugoslavije (Les associations forestières en Yougoslavie). Zagreb: Institut za šumarska istraživanja.
Horvatić, S. (1954). Ilustrirani bilinar. Zagreb: Školska knjiga.
Janjić, N. (1996). Četvrti prilog poznavanju nesamonikle dendroflore Sarajeva i okoline. ANU BiH. Odjel prirodno-matematičkih nauka, Radovi – LXXXIX (1992–1996), 23, 67-107.
Janjić, N. (1984). Dalji prilog poznavanju nesamonikle dendroflore Sarajeva i okoline. ANU BiH, Odjel prirodno-matematičkih nauka, Radovi – LXXVI, 23, 185-218.
Janjić, N. (1996). Četvrti prilog poznavanju nesamonikle dendroflore Sarajeva i okoline. ANU BiH. Odjel prirodno-matematičkih nauka, Radovi – LXXXIX (1992–1996), 23, 67-107.
Janjić, N. (1998). Peti prilog poznavanju nesamonikle dendroflore Sarajeva i okoline. Radovi Šumarskog Fakulteta u Sarajevu, knjiga XXVIII, 1, 41–75.
Janjić, N. (2002). Šesti prilog poznavanju nesamonikle dendroflore Sarajeva i okoline. Radovi Šumarskog Fakulteta u Sarajevu, 53-97.
Jávorka, S. & Csapody, V. (1975). Közép-Európa délkeleti részének flórája képekben. Budapest: Akadémiai Kiadó.
Javorka, S. & Csapody, V. (1979). Ikonographie der Flora des südöstlichen Mitteleuropa. Frankfurt: a/M, itd: Gustav Fischer Verlag.
Josifović, M. (ur.), 1970-1977: Flora SR Srbije 1-9. Beograd: Srpska akademija nauka i umetnosti.
Kojić, M., Popović, R. & Karadžić, B. (1997). Vaskularne biljke Srbije kao indikatori staništa. Beograd: Institut za istraživanje u poljoprivredi „Srbije“, Institut za biološka istraživanja „Siniša Stanković“.
Ljujić-Mijatović, T., Beus, V., Mekić, F., Janjić, N., Avdić, J., Džemidžić, E., Kurtović, E., Hadžalić, B., Pekmezović, K., Harbinja, S., Herenda, S. (2000). Katastar urbanog zelenila javnog karaktera grada Sarajeva. Sarajevo: KJKP „Park“ d.o.o.
Maslo, S. (2014). The urban flora of the city of Mostar (Bosnia and Herzegovina). Natura Croatica, 23, 1,1-145.
Mueller-Dombois, D. & Ellenberg, H. (1974): Aims and Methods of Vegetation Ecology. New York: John Wiley and Sons.
Muslić, M. (2006). Model organizacije katastra urbanog zelenila zasnovan na GIS tehnologiji. Sarajevo: Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Sarajevu.
Oberdorfer, E. (2001): Pflanzensoziologische Exursionsflora für Deutschland und angrenzedne Gebiete. Stuttgart: Eugen Ulmer Verlag.
Stefanović, V. (1955). Prilog poznavanju nesamonikle dendroflore Sarajeva i okoline. Naučno društvo NR Bosne i Hercegovine, Radovi V, Odjeljennje privredno-tehničkih nauka Knjiga 1, 75-109.
Stevanović, V. B. (1992). Floristička podela teritorije Srbije sa pregledom viših horiona i odgovarajućih flornih elemenata. U: Sarić Miloje [ur.] Flora Srbije. Beograd: Srpska akademija nauka i umetnosti / SANU, I.
Šilić, Č. (1990a). Atlas drveća i grmlja. IV izdanje. Sarajevo: IP „Svjetlost“; Zavod za udžbenike i nastavna sredstva; Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd.
Šilić, Č. (1990b). Endemične biljke. III izdanje. Sarajevo: IP „Svjetlost“; Zavod za udžbenike i nastavna sredstva; Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd.
Šilić, Č. (1990c). Ukrasno drveće i grmlje. Sarajevo: IP „Svjetlost“; Zavod za udžbenike i nastavna sredstva; Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd.
Šilić, Č. (1996). Spisak biljnih vrsta (Pteridophyta i Spermatophyta) za Crvenu knjigu Bosne i Hercegovine. Glasnik Zemaljskog muzeja (PN) NS, 31, 323-367.
Šilić, Č. (2005). Atlas dendroflore (drveće i grmlje) Bosne i Hercegovine. Čitluk: Matica Hrvatska.
File: Geografski položaj (2020a). Retrieved from: https://www.opstinabileca.ba/geo-polozaj/
File: Bileća geografija (2020b) Retrieved from: http://bilecainfo.com/site/bilea-mainmenu-28/geografija-mainmenu-30.html
